Povodom 25. godišnjice obnove Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, u Mostaru se danas održava znanstveni skup pod nazivom “Tradicija i modernost u bošnjačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća”.
Skup je svečano otvorila federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović, istaknuvši kako joj je čast nazočiti današnjem događaju. Iskoristila je prigodu te je pozvala sve relevantne institucije da više pozornosti usmjere na institucije kao što je “Preporod”.
– “Preporod” ima skroman proračun u odnosu na ono što radi i mislim kako je vrijeme da se počne razgovarati o ozbiljnijem pristupu prema ovoj, ali i drugim sličnim institucijama u BiH – poručila je Dilberović.
Skup se održava Muzeju „Hercegovina“, a na njemu sudjeluje 15-tak proučavatelja bosanske i bošnjačke književnosti.
– S obzirom na nimalo ohrabrujuće financijske okolnosti u kojima već duže vrijeme radi i djeluje Preporod, nismo se odlučili za organizaciju po broju sudionika velikog znanstvenog skupa. Umjesto kvantitete, odlučili smo se za kvalitetu – kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Matičnog odbora BZK “Preporod” i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Dodao je kako će, uz zbornik radova s današnjeg skupa, biti objavljen i još jedan broj radova.
– Uz bavljenje važnim temama kojima je skup posvećen, želimo, isto tako, njegovati i kulturu sjećanja, koja je posebno kod Bošnjaka danas u očitoj krizi, ali također istodobno želimo njegovati te razvijati i kritički duh, uključujući i suvremeno razumijevanje vlastite prošlosti – poručio je Kodrić.
Na upit koliko je tradicija i modernost u bošnjačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća pridonijela razvoju društva u BiH u to vrijeme i kako se odražava na današnje vrijeme, Kadrić je odgovorio kako je kraj 19. i početak 20. stoljeća vrijeme koje je ključno odredilo i trasiralo bošnjačku ali i ukupnu bosanskohercegovačku književno-kulturalnu te društveno-političku povijest sve do danas.
– To je vrijeme koje slijedi smjenu osmanske austrougarskom vlašću u današnjoj Bosni i Hercegovini, odnosno vrijeme važnog bosanskohercegovačkog uključenja ili povratka u europski kulturalno-društveni okvir nakon nešto više od četiri stoljeća neposredne uključenosti Bosne u osmanski, orijentalno-islamski kulturalno-civilizacijski kontekst. Vrijeme je to kulturalne repatrijacije Bosne u Europu, ali i vrijeme kada ideja moderne Europe stiže u Bosnu, predstavljajući naročiti izazov za ovaj povijesni trenutak – pojasnio je Kodrić, dodavši kako se sve ono što je Bosna i Hercegovina danas sa svojom složenošću i ispreplitanjem različitih tradicija, upravo počelo oblikovati krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
– Također, taj povijesni trenutak neodoljivo podsjeća i na naš današnji kulturalno-društveni trenutak, kada se ponovo na neki način nalazimo pred nekim novim vratima neke nove i drugačije Europe i kad iznova prolazimo procese europeizacije te proeuropske tranzicije. Zato i neke lekcije iz prošlosti treba iznova proučiti i vidjeti što to mogu kazati nama danas – ocijenio je predsjednik Matičnog odbora BZK “Preporod”.
Kodrić je pojasnio kako se u Mostaru i Sarajevu obilježava 25. godišnjice obnove “Preporoda” jer je Sarajevo sjedište Preporoda, gdje je 1903. godine osnovano kulturno društvo “Gajret”, čiju tradiciju i u pravnom smislu “Preporod” nasljeduje, a Mostar je odabran jer Preporod nije samo sarajevski, već bosanskohercegovački, pa i šire.
– Znanstveni skup održava se u Mostaru tim prije što je Mostar upravo u krajem 19. i početkom 20 stoljeća bio jedno od glavnih središta uopće kulturnog života u Bosni i Hercegovini, pa tako i kod Bošnjaka. Osim toga, Mostar je i rodni grad Muhsina Rizvića (1930-1994), prvog predsjednika obnovljenog “Preporoda te Hamze Hume, jednog od najznačajnijih bošnjačkih pisaca između dvaju svjetskih ratova. Isto tako, rodni je grad Osmana Nurija Hadžića i Ivana Milićevića, koji su 1895. godine pod zajedničkim pseudonimom Osman – Aziz objavili i prvi bosanskohercegovački te bošnjački roman “Bez nade”, koji je svojom radnjom također vezan za ovaj grad – pojasnio je Kodrić.
Dodao je kako je Mostar i grad u kojem je svoje književno najvažnije godine proveo i najznačajniji pjesnik bošnjačke moderne Musa Ćazim Ćatić, u Mostaru je pokrenuo i znameniti bošnjački književni časopis „Biser“ te je bio vezan za Prvu muslimansku nakladnu knjižaru i tiskaru Muhameda Bekira Kalajdžića.
– Kao središte Hercegovine Mostar je i grad u kojem ima smisla obilježiti i 145. godišnjicu rođenja Safvet-bega Bašagića, koji je, istina, rodom Nevesinjac, ali je Hercegovina uopće bila jedna od Bašagićevih najvažnijih romantičarskih fascinacija – kazao je Kodrić.
Govoreći o dosadašnjem radu Preporoda i izazovima koji su pred njega postavljeni, upozorio je kako, usprkos svojem golemom, fundamentalnom značaju, „Preporod“ posljednjih godina prolazi neke od svojih najtežih trenutaka.
– „Preporod“ je financijski višestruko uskraćen, pa su u pitanje odavno dovedeni i njegovi temeljni projekti poput edicije “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”, koja je svojevremeno ocijenjena kao najznačajniji izdavački projekt kod Bošnjaka. Kao da se radi o nekoj lokalnoj udruzi kulturnjaka-amatera, a ne o instituciji od prvorazredne kulturne važnosti, „Preporod“ je jednostavno prepušten na milost i nemilost nevremena u kojem živimo. No, samo ime “Preporod” i njegova tradicija duža od jednog stoljeća ulijeva nadu usprkos zlom vremenu i onima koji danas ne mare za “Preporod” mada bi to po svemu morali – kazao je u razgovoru za Fenu prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Matičnog odbora BZK “Preporod” i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Izvor: www.informativa.ba